Ministar prosvete Branko Ružić formirao je radnu grupu koja će u kontinuitetu raditi na ispunjavanju uslova za održavanje državne mature.

– Ipak, gotovo je izgledno da neće biti uvedena naredne godine, jer mora sve do tančina da bude spremno za njeno sprovođenje. U ovako bitnom državnom projektu nijedan detalj ne sme biti prepušten slučaju.

Suštinski razlog jeste epidemija kovid 19, koja umnogome otežava organizovanje i sprovođenje priprema. Jedna od njih je pilotiranje projekta. Prvi termin je zbog epidemije propušten, a neophodno je odraditi još dva, od kojih je prvi već u maju.

Drugi značajan razlog je usklađivanje i dogovor sa visokoškolskim ustanovama. Kako kažu u ministarstvu, manji broj, ali bitan deo fakulteta smatra da državna matura nije dovoljna, već su neophodni ipak i prijemni.

Međutim, i u slučaju usklađivanja ovog pitanja, jedan deo fakulteta zahteva utvrđivanje stepena složenosti ispita.

– Jednostavno smatraju da nije isto polagati matematiku na prirodno matematičkom ili elektrotehnici – navode u ministarstvu.

Svakako uvođenje državne mature je jedan od najozbiljnijih poslova pred ovim resorom. Ministar prosvete Branko Ružić u izjavi za medije je naveo da je državna matura velika promena u sistemu koja se neće uvesti bez razgovora i dogovora sa visokoškolskim ustanovama.

– Već smo u komunikaciji, sagledavamo i dogovaramo sve aspekte ove promene. Svaki krupan reformski korak zahteva vreme i kvalitetno pilotiranje, kao i aktivno učešće svih relevantnih aktera. Formirali smo radnu grupu koja će u kontinuitetu pratiti pripremu svake od faza državne mature i uskoro ćemo objaviti kada je pogodan trenutak da se ona uvede u naš obrazovni sistem. Gotovo je izvesno da, kako zbog okolnosti u kojima se naše društvo našlo pod uticajem korone, ali i zbog još potrebnih trijaža, državna matura neće biti uvedena 2022 – kaže ministar Ružić.

Pojašnjavajući cilj državne mature, ministar kaže da je namera da državna matura u krajnjem epilogu ima sertifikacioni karakter.

– Da potvrdi stečeni nivo znanja učenika u srednjim stručnim, umetničkim školama i gimnazijama, ali takođe i kvalifikacioni u smislu prolaska i upisa na određenu visokoškolsku ustanovu – poručuje Ružić.

Podsećamo, državna ili velika matura trebalo je da bude uvedena u ovoj 2020/2021. školskoj godini i njome bi prijemni ispiti na najevćem broju fakulteta bili ukinuti. Iako za ovaj nov koncept upisa postoje brojna mišljenja za i protiv, promene ipak slede, a već je osmišljeno i kako bi to testiranje trebalo da izgleda. Krajem oktobra prošle godine završeno je i pilotiranje koje je trebalo da bude ponovljeno u maju.

Test na državnoj maturi, tako, imaće 40 zadataka, od toga je trebalo 10 da bude sa osnovnog nivoa, 20 sa srednjeg i 10 sa naprednog nivoa. Ispit je trebalo da traje četiri sata, a broj bodova biće različit u odnosu na nivo zadataka.