Damjanovi iz Orlovata: Od semena do tegle

Podeli:

Porodica Damjanov iz Orlovata povrtarstvom i ratarstvom bavi se više od četiri decenije. Jedna je generacija počela, udarila temelje a druga nastavila, proširila, modernizovala i na neki način, finalizovala.

Damjanovi proizvode seme, rasad, različite kulture a na kraju i finalni proizvod, kao što su ajvar ili kuvani paradajz.

Posebni su, jer stalno uvode inovacije u svoju proizvodnju, pa vrlo često imaju ono što drugi nemaju.

Tako su, na primer, pre tri godine u svoj plan sadnje uveli batat, kod nas poznatiji kao slatki krompir.

Godišnje Damjanovi posade oko hiljadu sadnica narandžastog, ljubičastog i belog batata. Batat se na istom mestu može saditi svake četvrte godine. Sadi se na gredice visine 40 centimetara, razmak između biljaka bi morao biti 30 centimetara, a razmak između redova 1,5 metar. Koren treba razmrsiti i skratiti kako bi plodovi bili pravilnijeg oblika.

– Mi batat ne tretiramo, jer nismo primetili da je potrebno. Korov između redova čupamo ručno. Vreme vađenja batata je između 100 i 130 dana od dana sadnje. Loza se pokosi i onda pažljivo vadimo plod. Što se tiče skladištenja, batat operemo i jedno sedam do deset dana ga držimo na temperaturi od 25 do 30 stepeni, pri čemu grejemo prostoriju. Na taj način šećer prelazi u skrob i batatu daje poseban sladak ukus. Dalje skladištenje je kao i kod običnog krompira, a posebno treba obratiti pažnju da se ne smrzne, kaže Aleksandra Kovačević Damjanov. Kovačević.

Druga zanimljiva kultura koju seju Damjanovi je spelta, koja je organska a od nje Damjanovi prave i brašno.

Pored paradajza, paprika, tikvica, belog luka, Damjanovi su ove godine posejali i već pomalo zaboravljeni crni luk “pogačar”.

– Odlučili smo da pokušamo sa “pogačarom” jer se ova sorta traži, priča Aleksandra. Luk kao luk, isto se seje i isto neguje ali je “pogačar” teže očuvati. No, probaćemo pa ako uspe eto nam novog proizvoda, kaže Aleksandra.

Sve više se Damjanovi okreću cvećarstvu, jer, kako kaže Aleksandra, to je njena ljubav ali i velika prilika. U ponudi imaju razne vrste cveća, najviše muškatli, ali i petunije, vrbene, ledeno cveće…

Kako obično imaju viška proizvoda u sezoni, Damjanovi su odlučili da ono što mogu i prerade i da pod svojim zaštitnim znakom plasiraju na tržište. Tako je nastao ajvar “Damjanov” ili kuvani paradajz pod istim imenom.

Velika pomoć u plasmanu onoga što proizvedu Damjanovima su društvene mreže. To jeste dodatni posao za inače kratak dan ali kako Aleksandra kaže, i njihovi kupci su na internetu, pa je bez društvenih mreža danas nemoguće i živeti i raditi.

RTV Santos

Autor: Redakcija radio televizije Santos

POVEZANE vesti

Pretraga